Ovogodišnji kukuruz u istočnoj Hrvatskoj puno bolji nego lani
Znanstvenik osječkog Poljoprivrednog instituta upozorava da bi u sljedećih desetak dana trebala pasti kiša, dok bi toplinski val od 39 stupnjeva mogao ugroziti prinos.
Kukuruz na istoku Hrvatske ove je godine u puno boljem stanju nego lani, no hoće li se taj trend zadržati do žetve, ovisi prije svega o kiši u idućim tjednima. Stanje usjeva diljem zemlje pritom je izrazito neujednačeno.
Kako javlja Radio Osijek, u Hrvatskoj je ove sezone kukuruzom zasijano oko 260 tisuća hektara, a nastavlja se trend smanjivanja površina pod tom kulturom zbog sve nepredvidivijih vremenskih prilika. Trenutačno stanje usjeva uvelike ovisi o oborinama, a presudni su idući mjeseci, srpanj i kolovoz.
“Usjevi diljem Hrvatske su neujednačeni, od onih koji su u istom usjevu visoki 150 centimetara do onih od 250 centimetara”, ističe znanstveni savjetnik na osječkom Poljoprivrednom institutu Antun Jambrović. Dodaje da kukuruz ove godine na istoku Hrvatske izgleda vrlo dobro, puno bolje nego lani, kad se kiša “zaključala” 29. svibnja i nije padala sve do početka srpnja.
Ovogodišnji usjevi su u kasnijoj fazi razvoja, bujniji su i cvjetaju već sedam do deset dana ranije, pa prema Jambrovićevim riječima ne bi trebalo biti veće štete. Rizik ipak ostaje ako temperature naglo i snažno skoče.
“Ako dođe toplinski val od 39 stupnjeva, neće biti dobro ni ljudima ni biljkama”, upozorava Jambrović. Ako pak potraju temperature od oko 30 stupnjeva uz barem 10 do 16 litara kiše po četvornom metru, prinos bi prema njegovim riječima mogao biti prilično dobar.
Jambrović generalno savjetuje raniju sjetvu, oko 1. travnja, zbog ranije cvatnje, manjeg rizika od suše i niže vlage prilikom berbe. Napominje da se u praksi kukuruz danas sije sedam do deset dana ranije nego u vrijeme kad su to radili očevi ili djedovi današnjih poljoprivrednika.
“Ako se dogodi da u deset godina jednom nastradate zbog rane sjetve, nastradat ćete i od kasne”, kaže Jambrović, dodajući da se rizik od proljetne hladnoće smanjuje sjetvom hibrida tolerantnih na niske temperature.
Foto: Roko Poljak/Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
