Kad je kuga vladala Slavonijom: priča o osječkom kužnom pilu i gradnji Tvrđe
Na glavnom trgu osječke Tvrđe stoji spomenik koji je zapravo zavjet očajnika. Kip Presvetog Trojstva, poznatiji kao kužni pil, podignut je 1729. i 1730. u vrijeme kada je Slavonijom harala kuga, a stanovnici su tražili nebesku zaštitu od bolesti koja je kosila cijela naselja.
Priča počinje 1687., kada je carska vojska ušla u Osijek i okončala oko 160 godina osmanske vladavine. Zbog položaja na granici prema Osmanskom Carstvu bečki je dvor odlučio na tom mjestu podići modernu vojnu utvrdu. Sustavna gradnja barokne Tvrđe započela je 1. kolovoza 1712. Utvrda je projektirana kao velika nepravilna zvijezda s istaknutim bastionima, po načelima nizozemske škole nizinske obrane, prilagođena močvarnom terenu uz Dravu. Po dovršetku je s oko 80 hektara postala jedna od najvećih i najmodernijih utvrda u srednjoj Europi.
Život unutar zidina nije bio pošteđen nevolja. Tijekom 18. stoljeća epidemije kuge učestalo su pogađale grad. Kao spomen na zavjet protiv bolesti, na središnjem je trgu podignut kužni pil. Njegovu je izradu financirala barunica Marija Ana Petraš, udovica husarskog generala i zapovjednika Tvrđe Maksimilijana Petraša. Spomenik se pripisuje mariborskom kiparu Josephu Gerruppu.
Na visokom postamentu s golemim volutama stoji pet kipova svetaca zaštitnika od kuge: sveti Sebastijan, sveti Rok, sveti Karlo Boromejski, sveti Franjo Ksaverski i sveta Rozalija, a na vrhu je skupina Presvetog Trojstva. Godine 1784. dodana su još četiri postamenta s novim kipovima. Spomenik je više puta restauriran zbog propadanja pješčenjaka i danas se ubraja među najvrjednije barokne spomenike u Hrvatskoj, srce najbolje očuvane barokne cjeline u zemlji.
Tvrđa je uz vjerske i vojne sadržaje rano dobila i komunalnu infrastrukturu. Ulična rasvjeta postavljena je 1717., a 1751. u njoj je otvoren prvi javni vodovod u Hrvatskoj. Vojni značaj grad je izgubio tek u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su srušeni prvi bastioni, a najveći dio bedema uklonjen je dvadesetih godina 20. stoljeća radi širenja grada. Kužni pil ostao je stajati na svom mjestu kao tihi svjedok stoljeća u kojima je preživljavanje bilo pitanje sreće.
Foto: Roko Poljak/Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
