Japan diže kamate i gasi eru jeftinog novca, svijet sve više gleda prema zlatu
Japanski ulagači i dalje drže više od bilijun dolara američkog duga, no anketa među upraviteljima deviznih pričuva pokazuje da gotovo tri četvrtine očekuje da će dolar u idućih pet godina izgubiti dio dominacije.
Japan zatvara poglavlje desetljećima duge ultralabave monetarne politike, a posljedice te promjene mogle bi se osjetiti daleko izvan Tokija, od cijene američkog duga do tečaja dolara i potražnje za zlatom. Kako javlja portal OsijekNews.hr, riječ je o pomaku koji polako mijenja pravila igre na globalnim financijskim tržištima.
Središnja banka Japana u ožujku 2024. ukinula je negativnu kamatnu stopu od -0,1 posto, čime je okončano razdoblje gotovo besplatnog zaduživanja koje je desetljećima oblikovalo svjetske tokove kapitala. Normalizacija je otad tekla postupno, a u lipnju 2026. ključna kamatna stopa dosegnula je razinu od jedan posto.
Upravo je jeftin jen godinama omogućavao takozvanu carry trade strategiju, gdje su se ulagači zaduživali u japanskoj valuti i novac ulagali u prinosniju imovinu, prije svega američke državne obveznice. Japan je zbog toga postao najveći pojedinačni strani vlasnik američkog državnog duga, a prema podacima američkog Ministarstva financija japanski su investitori krajem svibnja 2026. držali obveznice vrijedne oko 1,143 bilijuna dolara.
Rast prinosa na domaće japanske obveznice sada mijenja tu računicu jer ulaganje u domaću imovinu postaje sve konkurentnije, dok troškovi zaštite od valutnog rizika dodatno guraju japanske investitore dalje od dolarske imovine. Nagli izlazak iz američkog duga ne očekuje se, ali postupno usporavanje novih kupnji ili povratak dijela kapitala kući dugoročno bi moglo pritisnuti prinose i vrijednost dolara.
Dodatnu nervozu unosi i slabost jena, koji je tijekom 2026. padao prema razini od približno 165 za jedan dolar, prije nego što se krajem srpnja stabilizirao oko 159, i to nakon što su japanske vlasti intervenirale na deviznom tržištu. Ekonomist Simon Kuznets svojedobno je slikovito opisao Japan riječima: “Postoje četiri vrste zemalja u svijetu: razvijene zemlje, nerazvijene zemlje, Japan i Argentina.”
U takvom okruženju zlato ponovno dobiva na težini kao rezervna imovina. Prema anketi među upraviteljima deviznih pričuva, 89 posto njih očekuje rast globalnih zaliha zlata u sljedećih 12 mjeseci, a 45 posto planira povećati vlastite rezerve. Čak 74 posto ispitanika vjeruje da će udio dolara u svjetskim deviznim pričuvama opadati tijekom idućih pet godina.
Za gospodarstvo poput osječko-baranjskog, koje je prema posljednjim pokazateljima ostvarilo izvozni suficit veći od 220 milijuna eura, kretanja tečajeva i kamatnih politika velikih igrača poput Japana i SAD-a nisu tek apstraktna vijest iz svijeta financija, jer svaka veća oscilacija dolara izravno utječe na konkurentnost domaćih izvoznika na inozemnim tržištima.
Foto: Roko Poljak/Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
